Svojevrsna

Hrvatsko zagorje 1991. Mir Bozji u Gornjem Cugovcu remeti samo Beba, svinja koja je progovorila... Sve je vise novinara dolazilo raspitivati se o jedinstvenome hrvatskom govorecem prasetu, kako su je u jednom tjedniku nazvali, kao i "e;dokazu da Hrvatska pripada srednjoeuropskomu kulturnom krugu"e; (Vijenac, lipanj 1991.), "e;da je Hrvatska zemlja od mirakula"e; (Slobodna Dalmacija, lipanj 1991.), "e;da je nasa svinjetina najbolja, a nase more najljepse na svijetu"e; (Slobodna Dalmacija, srpanj 1991.) te da je "e;Beba cudo i dokaz da cemo pobijediti Srbe"e; (Vecernji list, kolovoz 1991.). "e;Tu je sve pocelo"e;, pisalo je masnim slovima iznad fotografije (ST - Slobodni tjednik, lipanj 1991.).Iz recenzije Borisa Becka:"e;Sandra AntoliA u svojim je kratkim proznim tekstovima pokazala veliku jeziA nu originalnost, ludiA nost i odliA no poznavanje kajkavskih idioma - a sve se te osobine oA ituju i u njezinu romanu Svojevrsna. Radnja je smjeA tena u Hrvatsko zagorje - seoski svijet na rubu velegrada koji ga ne poznaje i ne razumije, veA doA ivljava kroz niz kliA eja - o alkoholizmu, poboA nosti, zapuA tenosti. Uz poigravanje druA tvenim i jeziA nim stereotipima, autorica taj svijet otkriva kao bogat prostor autentiA nih emocija i sudbina. Osebujan spoj ironije i topline Sandre AntoliA oA ituje se i u izboru glavne junakinje romana, prasice Bebe. VeA jedan od uvodnih prizora djela, u kojem pajcek stoji pod nogama TrpeA ega Stvoritela, analogan velikom triptihu na staklu Ivana GeneraliA a, pokazuje sudar svakodnevnog i simboliA nog - obiA an sluA aj da se sitna stoka mota oko nogu Kristovih kipova uz cestu, skriva duboku teoloA ku dramu u kojoj greA nici pristupaju Stvoritelju. Uz takve dvosmislene situacije roman je pun duhovitih anegdota pa i prave komedije zabune, u kojima se stanovnici Zagorja otkrivaju u svojoj komiA noj egzistenciji - koju A ini tragikomiA nom i izbor vremena radnje, 1991. sa svojim ratnim zbivanjima u kojima ljudi zapravo poA ivotinje. Glavni A ivotinjski lik prijelomne povijesne dogaA aje promatra iz svoje suA ene i sniA ene vizure, iz svinjske perspektive. Davanje glasa nijemima pravi je etiA ki temelj ove knjige, a izvorni, duhovit i kreativan jezik autoriA in njezin je estetski ostvaraj - nijemim A ivotinjama, a takoA er i ljudima, daje dostojanstvo i sudbinu."e;